Blog

Zlatne koke

Piše: Dražen Oreščanin

Početkom travnja je organiziran drugi Nacionalni ICT tjedan, u organizaciji FER-a, HUP-a, portala Moj Posao, Tehničkog Veleučilišta Zagreb te Visoke škola za primijenjeno računarstvo. Zahvaljujući pozivu ljubaznih organizatora, na uvodnoj konferenciji za tisak i na završnom okruglom stolu sam imao priliku predstavljati Hrvatsku udrugu nezavisnih izvoznika softvera CISEx, te Poslovnu inteligenciju kao jednog od članova udruge. Na ta dva događaja pokušao sam pojasniti poziciju hrvatskih tvrtki, izvoznika u području proizvodnje softvera i pružanja usluga implementacije informacijskih sustava. Više o samom završnom okruglom stolu možete naći ovdje

Teza koju sam pokušao pojasniti je da su tvrtke koje se bave navedenim djelatnostima zlatne koke za posrnulo hrvatsko gospodarstvo, ne samo u sadašnjoj situaciji, nego i veliki potencijal za budućnost. Na koji način sam to pokušao argumentirati?

Kao prvo, predstavio sam ukratko rezultate PI u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu – rast prihoda 39%, rast broja zaposlenih od 30% (ukupno 51 na kraju godine), prihod od izvoza povećan 97% te iznosi 47% ukupnih prihoda. Nastavno na te rezultate, ove godine očekujemo porast broja zaposlenih od 20% i rast prihoda od 25%. Nakon toga sam pokazao dva grafa u strukturi naših prihoda i rashoda, koja možete vidjeti ovdje:

prihodirashodi

 

Što nam ti grafovi govore? Kao prvo, ukupno na poreze, doprinose i sva davanja koja uplaćujemo u državni proračun i mirovinske i zdravstvene fondove ide 25% svih naših ukupnih troškova. Kao drugo, 97,5% naših prihoda dolazi iz privatnog sektora, otprilike polovica od korisnika u Hrvatskoj, a druga polovica od korisnika iz regije i EU. Prihodi od klijenata iz javnog sektora čine 2,1% naših ukupnih prihoda, dok poticaji za zapošljavanje, koje smo prošle godine koristili u svim slučajevima u kojima smo ih mogli koristiti, čine 0,38% prihoda.

U konačnici bilanca između PI i državnog proračuna je takva da svake godine uplatimo puno milijuna kuna, a iz proračuna ne koristimo gotovo ništa, čak ni kroz  isporuku naših rješenja za javni sektor. Možda je nekome čudno što firma poput nas može biti vodeća u regiji i godinama raditi za najveće privatne tvrtke u Hrvatskoj, regiji i EU, uz lijepe reference i u javnim tvrtkama u Srbiji, BIH i Sloveniji, a da istovremeno gotovo ništa ne radimo za javni sektor u Hrvatskoj, ali meni to odavno nije čudno. Nama je puno lakše dobiti posao u nekoj privatnoj tvrtki za koji imamo znanja i reference bolje od bilo koga drugog, nego se za neki potencijalni posao gurati u javnoj upravi s nekim velikim igračima. Takav posao koji dobijemo u privatnom sektoru kasnije puno lakše odrađujemo i naplaćujemo, zajedno s korisnikom koji zna što traži i za što mu to treba.

Osim pozitivne bilance koje s PI i drugim tvrtkama izvoznicama softvera i IT usluga ima državni proračun, postoje i druge stvari koje su za hrvatsko gospodarstvo općenito bitne. Ne smijemo zaboraviti da je PI samo jedna od 140 članica CISEx-a, a da ima i mnogo tvrtki koje se bave ovom djelatnosti koje nisu članice udruženja, te ostvaruju slične rezultate. Klasa 62 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima, u 2011. (za 2012. još nemamo podatke) je ostvarila rast prihoda 9,2%, rast netto izvoza 57% i rast broja zaposlenih 5,7% i ukupno oko 9.000 zaposlenih, što je totalna suprotnost posrnulom hrvatskom gopodarstvu!

Iz ovih brojki se indirektno mogu očitati i dodatni benefiti. Kroz zapošljavanje inženjera računarstva i drugih visokoobrazovanih stručnjaka u našem segmentu na inovativnm projektima, smanjuje se odljev mozgova. Također,  budući da je cijela skupina djelatnosti izvozno u plusu, blagotvoran je utjecaj na vanjskotrgovinsku bilancu, u kojoj smo već desetljećima kao država ukupno u velikom minusu.

Ono što je najveći problem je to što s ukupnih 5 milijardi kuna prihoda, ovaj segment čini svega oko 1,5% ukupnog BDP-a Hrvatske, odnosno po ostvarenim prihodima je oko deset puta manji od turizma, kao najbitnije hrvatske izvozne industrije. U usporedbi s turizmom koji je ograničen kapacitetima, sezonom i ulaganjem u promidžbu, potencijal razvoja našeg segmenta je praktično neograničen. Hrvatski izvoz softvera i usluga čini 0,02% ukupnih prihoda svjetske IT industrije, te ima velikih mogućnosti za rast u specijaliziranim nišama, pogotovo sada kada smo u EU i imamo jedinstveno tržište.

Kada se gleda hrvatska IT industrija u cijelosti, prema analizi top 50 tvrtki koju je napravio magazin Banka, top 50 tvrtki ima u 2012. ukupan pad prihoda u odnosu na 2011. od oko 6%. Najveće padove su zabilježili veliki sistem-integratori (King ICT, S&T, Combis) i box-moveri (M-SAN, Recro, Megatrend). S druge strane, izvoznici softvera i usluga poput SPAN-a su imali rast prihoda s dvoznamenkastim postotkom. Na žalost, većina tvrtki izvoznika još uvijek nisu u hrvatskom top 50, tako da nisu pokriveni analizom, ali činjenica je da taj segment posluje puno pozitivnije od ostatka hrvatske IT industrije koja je orijentirana primarno na domaće tržište.

Kao strateški segment, država bi trebala poticati razvoj izvozno orijentiranih IT tvrtki. Želio bih naglasiti razliku između potpora (subvencija) i poticaja, da se izbjegnu eventualne nejasnoće. Potpora se dodjeljuje djelatnostima koje komercijano nisu isplative, a koje su strateški bitne za održavanje, poput poljoprivrede i ribarstva. Poticaj je podrška komercijalno isplativim djelatnostima, kako bi se brže i efikasnije razvijale. Dakle, riječ poticaj za grane poput poljoprivredne proizvodnje (npr. za sadnju pšenice ili kukuruza ili za proizvodnju mlijeka) se vrlo često pogrešno koristi, a u slučaju Poduzetničkog impulsa koristi se potpora umjesto primjerenijeg izraza poticaj.

Bitno je naglasiti da je u 2011. na jednu kunu uplaćenih sredstava u proračun, tvrtke koje spadaju u NKD klasu 62 su dobivale jednu lipu poticaja, što je zanemarivo malo. Kroz aktivnosti CISEx-a u protekle dvije godine, napravljeni su brojni kvalitetni pomaci u pozicioniranju našeg segmenta u hrvatskoj javnosti i prema nadležnim ministarstvima, ali to još ni približno nije dovoljno. Prošle godine je CISEx izradio dokument „Prijedlozi mjera, inicijativa i rješenja za razvoj izvozne softverske industrije u Republici Hrvatskoj“ koji je poslan u Ministarstvo poduzetništva, Ministarstvo gospodarstva i HAMAG, te su neki prijedlozi iz tog dokumenta već zaživjeli. Najbitnije promjene su ostvarene kroz izmjene u sustavu poticaja u ovogodišnjem Poduzetničkom impulsu, te kroz razvoj novih linija kreditiranja u HBOR-u namijenjenih startup tvrtkama. Poduzetnički impuls je ove godine u troškove priznao i trošak plaća zaposlenika za razvoj softvera i informatičkih rješenja, a primarno kroz programe B1, B3 i C2 je omogućio i proizvođačima softvera i rješenja uspješno konkuriranje za poticaje.

Kao rezultat toga i mi smo se prijavili za poticaje u programu B1- Jačanje poslovne konkurentnosti s projektom razvoja našeg Big Data rješenja, te smo, kao što je neki dan službeno objavljeno, dobili poticaj u iznosu od 544.000 kuna. Iako je navedeni iznos relativno malen u usporedbi s poticajima koje smo prethodne i ove godine osigurali kroz Eureka i FP7 programe za druge naše inovativne i razvojne projekte sa stranim partnerima za sljedeće tri godine, veseli nas što su naša rješenja prepoznata i u Hrvatskoj kao razvojni potencijal, te što su nam osigurani poticaji za njihov dalji razvoj i komercijalizaciju.

Puno veći broj tvrtki iz našeg područja dobio je poticaje nego prethodnih godina. Neke od njih su registrirane u području računalne opreme a ne u računalnom programiranju, a sveukupno je riječ o osam tvrtki koje se primarno bave razvojem softvera i IT uslugama, te još dvije koje se bave proizvodnjom informatičke opreme, što je bitan pozitivan pomak u odnosu na prethodnu godinu. Osim nas, poticaje su dobili Azonprinter, CS Computer Systems, Dekod Telekom, Ekobit, HSM Informatika, Mediasoft, Multicom, Osmi Bit i Quantum u ukupnom iznosu od oko 4,5 milijuna kuna, što je oko 6% ukupno odobrenih poticaja u programu B1.

Jedno od pitanja s kojim sam sam se susreo proteklih dana je zašto država daje bespovratne potpore (poticaje) za jačanje poslovne konkurentnosti privatnim tvrtkama i njihovim projektima. Osim što je riječ o tvrtkama koje godinama uplaćuju u proračun velike iznose poreza i doprinosa, ideja poticaja je da se stvore novi proizvodi, kreiraju novi prihodi i otvore nova radna mjesta, koja će kreirati dodatne proračunske prihode kroz poreze i doprinose, koji će po iznosu daleko nadmašiti sredstva uložena u poticaje.

Svakako ćemo i dalje kao tvrtka i u okviru CISEx-a ustrajati na realizaciji prijedloga koje smo formulirali i poslali krajem prošle godine, te naravno daljoj doradi i razvoju prijedloga u skladu s promjenama i potrebama tržišta. Cilj nam je razvoj izvozno orijentiranih segmenata proizvodnje softvera i pružanja usluga implementacije informatičkih sustava, te ukupni boljitak i razvoj hrvatskog gospodarstva i društva u cijelosti.

Tags