Blog

Dojmovi iz Zuricha s DW2012 konferencije

Piše: Dražen Oreščanin

U zadnje dvije godine smo se pretežno fokusirali na širenje na tržišta EU i Švicarske, bilo kroz Nearshoring model ili kroz direktne aktivnosti na pojedinim tržištima. Sredinom ove godine smo prebrojali države u kojima imamo korisnike i u kojima smo odradili projekte – radi se o preko 150 projekata za više od 70 različitih korisnika u 14 država Europe. Mogli bismo zaista reći da smo prerasli hrvatske i regionalne okvire i da polako postajemo europska tvrtka.

Ove godine odlučili smo biti sponzori DW2012 konferencije u Zurichu, koju organizira The Data Warehousing Institute (TDWI), vodeća svjetska organizacija za edukaciju i skupove u području analitičkih sustava, dakle područja kojima se mi bavimo. Ideja nam je bila da se predstavimo u društvu tvrtki koje u Europi i svijetu nešto znače u tom području i uspostavimo nove kontakte. Dobra koincidencija je da je jedan od naših velikih korisnika, švicarski Sunrise Telecom, baš iz Zuricha, te da su vrlo rado pristali s nama prezetirati case study o suradnji s nama u Near shoring DWH i BI razvoju koji smo odradili za njih. I tako smo u nedjelju ujutro u auto ukrcali pingvine, brošure i promotivne materijale, te krenuli put Zuricha, na našu prvu veliku dvodnevnu europsku konferenciju s preko 300 sudionika…

Na našem malom štandu smo zamislili jednu zgodnu nagradnu igru u kojoj su ispitanici trebali kušati i ocijeniti pet poznatih brandova hrvatskih slatkiša – bajaderu, griotte, ledene kocke, kiki i bronhi. U upitnicima su osim ocjene bombona trebali odgovoriti i na pitanja kako donose odluke, da li koriste sustave za podršku odlučivanju i da li trebaju našu pomoć. Na kraju drugog dana konferencije trojica nasretnijih osvajaju poklon-pakete hrvatskih delikatesa. Ideja nam se na kraju pokazala odlična, na štandu je stalno bilo nekog muvinga, uspostavili smo puno zanimljivih kontakata i prikupili preko 30 anketa.

Organizatoru se ideja s čokoladicama također jako svidjela i komentari su općenito bili jako pozitivni. Nije naš štand bio ništa pametniji i posjećeniji od ostalih štandova, ali zaista smo i vizualno i sadržajno bili na istom nivou kao i ostali sponzori.

Druga bitna stvar s kojom smo se susreli je bila čuđenje. Osim nas, na konferenciji su sponzori bili IBM, Oracle, Teradada, Microsft, nekolicina manjih proizvođača softvera te još nekoliko konzultantskih tvrtki, svi s njemačkog govornog područja. Neki od ljudi koje znamo od prije i ljudi koje smo tamo upoznali su imali isto komentar – impresionirani su činjenicom da se tvrtka iz Hrvatske vrlo kompetentno predstavila na ovakvom događaju. Većina je inicijalno mislila da smo iz Poljske, budući da „Posl…“ vjerojatno podsjeća na „Polska“. Nitko od njih se ne sjeća da je na bilo kojoj konferenciji do sada vidio da je netko iz naše regije sponzor na ovakvoj konferenciji, te da ima kvalitetnu ponudu i reference koje može pokazati.

Još jedna bitna dodatna spoznaja je vezana za usporedbu hrvatskog i švicarskog tržišta. Švicarska nije jako velika zemlja, ali IT industrija je u usporedbi s Hrvatskom kao nebo i zemlja. Primjerice, IBM u Švicarskoj ima 2.500, a Oracle 600 zaposlenih. Dobar dio naravno radi u prodaji i kao presales inženjeri, ali činjenica je da toliki broj ljudi u prodaji znači da od te prodaje imaju i prihode. Može se reći da su uredi globalnih tvrtki u Švicarskoj po broju zaposlenih desetak puta veći nego u Hrvatskoj. Bilo bi zanimljivo vidjeti neku analizu koliko zaposlenih imaju vodeći sistemski integratori u Švicarskoj.

Nisu samo IT tvrtke u Švicarskoj velike u usporedbi s našim tvrtkama. Prezentacije koje su održali kolege iz vodećih tvrtki u Švicarskoj donijele su nam još neke zanimljive informacije. Vodeći komunikacijski operater Swisscom ima u svom DWH/BI odjelu 120 zaposlenih, od čega su polovica analitičari, a polovica developeri. Banka Credit Suisse ima u IT-u preko 11.000 zaposlenih na pet lokacija u svijetu, uključujući i vlastiti razvojni centar u Indiji, a u DWH/BI odjelu ima 300 zaposlenih. Jedna švicarska banka (velika banka, ali ipak jedna) ima više DWH/BI inetrnih resursa nego cijela Hrvatska! Kako je krenulo, pred kraj sam već bio u strahu ići na prezentacije, mouće da neka štvicarska tvrta ima preko 1.000 ljudi u DWH/BI odjelu…

Također sam jedan zanimljiv razgovor imao s direktorom Adastre u Njemačkoj, vrlo pristojnim gospodinom koji se porijeklom iz Bugarske. Adastra je češka tvrtka, pet godina starija od nas, u istom području. Danas imaju preko 800 zaposlenih, rade u Europi, Kanadi i USA, a u Bugarskoj imaju dva Near shoring centra sa 120 zaposlenih. Kaže da im je veliki problem naći dodatne resurse u Bugarskoj, jer tamo Hewlett Packard ima veliki razvojni centar u kojem zapošljava praktično sve mlade inženjere koji se pojave. HP u Bugarskoj ima 5.000 zaposlenih. Dobro ste pročitali, pet tisuća zaposlenih…

Prema zadnjim analizama, ukupno u Hrvatskoj u proizvodnji softvera i IT uslugama radi oko 9.000 zaposlenih. U Hrvatskoj postoji osam IT tvrtki s preko 200 zaposlenih, ukupno oko četrdeset s preko 50 zaposlenih, to je kategorija u koju spadamo i mi. Nadam se da će ovaj blog pročitati ministar Maras ili predsjednik Josipović illi predsjednik Vlade Milanović ili Čačić ili Linić. Možda netko shvati neke bazične činjenice o tome koliko se naša država i naša IT industrija mali i beznačajni unutar Europe.

Naša minijaturnost nije problem, to je naša prilika, jer zbog male veličine smo mobilni, inovativni, reagiramo brzo, možemo dobro nanjušiti prilike u pojedinim zanimljivim nišama, pozicionirati se i dobiti posao. Dobrih primjera ima, ne samo startupa, nego i zrelih tvrtki koje rastu u svojim područjima, prvenstveno temeljeno na izvozu.

Krajnje je vrijeme da hrvatske institucije prepoznatu potencijal kojim raspolažemo, te da konačno nešto poduzmu da nas podrže, pri tome ne mislim isključivo na Poslovnu Inteligenciju nego na dio hrvatske IT industrije koji je izvozno orjentiran. Priče ministra Marasa o tome da će Hrvatska postati raj za tehnološke tvrtke i da će promijeniti zakon koji ograničava davanje naziva tvrtkama na hrvatski i ostale mrtve jezike, za sada su samo priče. Hoćemo i moramo vidjeti neku akciju i podršku, jer ako toga ne bude, industrija će nam se još dublje srozati, a u roku od pet godina nakon ulaska u EU, većina mladih inženjera će se odseliti negdje gdje će im biti bolje…

Pametni smo, vrijedni smo i sposobni, šteta bi bilo da sve to propadne ili da naše firme za par godina prodamo nekom Nijemcu ili Korejancu, kao što je država prodala strancima većinu nekadašnjih društvenih firmi koje su naši roditelji godinama stvarali. Trebamo ipak nešto ostaviti i našoj djeci, da u vrlom novom svijetu ne budu samo roblje.

Tags